Preskoči na sadržaj

Europska platforma za kulturu sjećanja i obrazovanje

Razumijevanje isključivanja kroz povijest. Učenje za budućnost.

TARGET povezuje povijesne izvore o društvenom isključivanju, rasizmu, rodnoj diskriminaciji i krajnje desnim pokretima te ih oblikuje u pristupačne digitalne obrazovne sadržaje namijenjene učenju, poučavanju i njegovanju kulture sjećanja.

O projektu

O projektu

TARGET istražuje politike isključivanja koje su krajnje desni pokreti i režimi razvijali i provodili u Europi tijekom 1930-ih i 1940-ih godina. Posebno se bavi rasnim i etničkim podjelama, rodnim odnosima te političkim i ideološkim vezama između nacističkih, fašističkih i drugih krajnje desnih pokreta.

Projekt povezuje povijesna istraživanja, obrazovanje i kulturu sjećanja. U suradnji partnera iz Hrvatske, Rumunjske i Njemačke razvijaju se obrazovni sadržaji koji mladima, nastavnicima i široj javnosti omogućuju bolje razumijevanje povijesnih mehanizama diskriminacije, progona i masovnog nasilja.

Saznajte više o projektu

Platforma

Temeljne cjeline

Vremenska crta

Istražite ključne povijesne procese, politike i događaje koji su oblikovali društveno isključivanje i progone diljem Europe.

Istražite vremensku crtu

Povijesne karte

Usporedite povijesne prostorne prikaze i istražite mjesta, institucije i događaje povezane s politikama isključivanja i progona u Europi.

Istražite karte

Teme

Istražite tematski povezane povijesne događaje kroz pitanja roda, društvenog isključivanja, ideologije i kulture sjećanja.

Istražite teme

Obrazovanje

Pristupite nastavnim materijalima, pripremama za nastavu, radionicama i obrazovnim sadržajima namijenjenima školama i nastavnicima

Istražite obrazovne sadržaje

Povijesni kontekst

Zašto je povijest isključivanja važna i danas

Mehanizmi društvenog isključivanja rijetko započinju otvorenim nasiljem. Oblikuju se kroz zakonodavstvo, djelovanje institucija, javni diskurs i svakodnevne odluke.

Razumijevanje razvoja tih procesa u prošlosti pomaže u prepoznavanju suvremenih oblika diskriminacije i postupnog narušavanja demokratskih institucija i načela.

Razumijevanje povijesnih procesa isključivanja pomaže nam kritički promišljati diskriminaciju i odgovornost u suvremenom društvu.

Urednička poruka platforme TARGET

Vremenska crta

Izdvojeni sadržaji

Kristalna noć

Isključivanje

Kristalna noć, kako se naziva pogrom nad Židovima proveden 9. i 10. studenoga 1938., predstavlja prekretnicu u progonu Židova u nacističkoj Njemačkoj, trenutak u kojem nasilje postaje javno, koordinirano i masovno. Tijekom tih dana nacisti (SA i SS paravojni odredi te pripadnici Hitlerove mladeži) su diljem Trećeg Reicha uništili tisuće židovskih trgovina, spalili sinagoge, a brojne Židove su pretukli, ubili ili odveli u koncentracijske logore.

Iako je nasilje u propagandi prikazano kao spontana reakcija, riječ je o organiziranoj akciji u kojoj su sudjelovale državne strukture i režimu odane organizacije. Jasno je pokazano kako se nasilje ne samo tolerira, već i aktivno potiče kao sredstvo provedbe politike isključivanja. Iz pravne i društvene diskriminacije prešlo se u otvoreno fizičko nasilje. Uništavanje imovine i vjerskih objekata imalo je i snažnu simboličku dimenziju – cilj nije samo ekonomsko slabljenje, već i brisanje prisutnosti Židova iz javnog prostora. Istodobno, masovna uhićenja dodatno učvršćuju sustav represije.

Nürnberški zakoni

Rasne ideologije

Donošenje Nürnberških zakona 15. rujna 1935. godine predstavlja ključni trenutak u institucionalizaciji rasnih politika nacističkog režima. Naziv se odnosi na skup rasnih zakona koje je donijela nacistička vlast. Ovim zakonima se jasno i sustavno definira tko pripada „njemačkoj narodnoj zajednici“, a tko iz nje biva isključen, prvenstveno na temelju kriterija "rase", iako je riječ o ideološkoj, pseudoznanstvenoj kategoriji. Stvoren je pravni okvir za sustavno isključivanje Židova iz njemačkog građanstva i javnog života.

Zakonom o zaštiti njemačke krvi i časti zabranjeni su brakovi i seksualni odnosi između Židova i „arijevaca“. Time se kontrola nad pripadnošću proširuje i na privatnu, intimnu sferu života. Zakonom o državljanstvu Reicha sve osobe koje nisu “njemačke ili srodne krvi” lišene su državljanstva i svedene na status podanika bez punih građanskih prava. Doneseni su i deseci dopunskih uredbi kojima su Židovima postupno uskraćena sva prava. Pored Židova, zakoni su ubrzo bili primijenjivani i na Rome i Sinte.

Mehanizam isključivanja djeluje kroz precizno definirane pravne kategorije koje određuju identitet pojedinca prema njegovom podrijetlu, a ne prema osobnom izboru ili djelovanju. Time zakon postaje sredstvo rasne segregacije, a diskriminacija dobiva formalni, legalni okvir koji omogućuje njezinu sustavnu provedbu. Nürnberški zakoni pokazuju kako politike isključivanja dosežu novu razinu kada postanu dio zakonodavnog sustava. Ovi zakoni ne samo da institucionaliziraju diskriminaciju, već stvaraju temelj za daljnju radikalizaciju progona

Obrazovanje

Za učenike i nastavnike

Za nastavnike

Pripreme za nastavu, aktivnosti za rad u učionici, mrežni seminari i metodički materijali namijenjeni nastavnicima i drugim obrazovnim stručnjacima.

Istražite sadržaje

Za učenike

Obrazovni materijali, istraživački alati i interaktivni sadržaji namijenjeni samostalnom učenju i radu u nastavi.

Istražite sadržaje

Vijesti i događanja

Novosti iz projekta TARGET

Vijesti

Od povijesnih izvora do interaktivnog učenja

Kako arhivske dokumente, fotografije i svjedočanstva približiti mladima putem digitalnih alata? Na dvjema radionicama u Zagrebu povjesničari, nastavnici, dizajneri i stručnjaci za multimediju istraživali su načine kritičkog proučavanja povijesnih izvora i poučavanja o progonima.

Pročitaj više
Vijesti

Iași: židovska baština i sjećanje na pogrom iz 1941.

U Iașiju su komemoracije pogroma iz 1941., obilasci židovske baštine i razgovori o poučavanju Holokausta povezali povijest grada s europskim iskustvom progona. Program je podsjetio i na bogat život židovske zajednice prije masovnog nasilja.

Pročitaj više
Vijesti

Žene i ekstremna desnica: rodni ideali i politička moć

Kako su ekstremno desni pokreti oblikovali predodžbe o ženama i kakva je bila politička uloga samih žena? Konferencija u Potsdamu i posjeti memorijalnim ustanovama u Berlinu i Ravensbrücku otvorili su pitanja djelovanja, progona i povijesne odgovornosti.

Pročitaj više