Zagreb, 28. studenoga 2025. i 29. siječnja 2026.
Povijesna fotografija, svjedočanstvo preživjele osobe ili službeni dokument otvaraju pitanja na koja sama kronologija ne može odgovoriti. Kako takve izvore približiti mladima koji se s poviješću sve češće susreću na digitalnim zaslonima? Što se mijenja kada učenik može pomno proučiti dokument, usporediti ga s drugim izvorima i istražiti okolnosti njegova nastanka?
Tim su se pitanjima bavile dvije stručne radionice projekta TARGET, održane u Zagrebu krajem 2025. i početkom 2026. godine. Povezale su povijesna istraživanja, nastavnu praksu i digitalni dizajn.
Prva radionica održana je 28. studenoga 2025. u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Okupila je povjesničare, nastavnike, studente i predstavnike memorijalnih i kulturnih ustanova radi odabira povijesnih tema i izvornih dokumenata koji mogu poslužiti za razvoj nastavnih materijala.
Ljiljana Dobrovšak izlagala je o povijesti antisemitizma i protužidovskim politikama isključivanja, a Martina Bitunjac predstavila je istraživanja o ženama u ustaškom pokretu, uključujući dokumente i svjedočanstva relevantna za nastavu.
Raspravljalo se o genocidu nad Romima i Srbima koji je provodio ustaški režim, dostupnosti povijesnih izvora i nastavničkim iskustvima. Posebno je razmatrano kako poučavati o progonima u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), jasno prikazati odgovornost ustaških vlasti i povezati te zločine sa širim europskim kontekstom nacizma i fašizma.
Druga radionica, održana 29. siječnja 2026. na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bila je posvećena mogućnostima primjene multimedije i digitalnog dizajna u obrazovanju.
Studenti grafičkog dizajna i stručnjaci za multimediju razmatrali su mogućnosti rada na vodoravnim interaktivnim zaslonima, okomitim zaslonima i digitalnim prikazima trodimenzionalnih predmeta. Vladimir Cviljušac vodio je razgovor o obrazovnoj primjeni interaktivnih platformi.
Namjera nije bila zamijeniti povijesno istraživanje vizualnim efektima. Sudionici su razmatrali kako tehnologija može pomoći učenicima pri proučavanju dokumenata, usporedbi svjedočanstava i razumijevanju povijesnih procesa.
Interaktivna vremenska crta može, primjerice, pokazati kako su događaji u različitim europskim državama bili povezani, a povijesne karte pomoći pri razumijevanju teritorijalnih promjena i geografije progona. Multimedijski sadržaji mogu objediniti dokumente, fotografije i druge izvore, ali samo ako su jasno navedeni njihovo podrijetlo, autentičnost i povijesni kontekst.
Zaključci radionica poslužili su kao podloga za razvoj oglednog paketa multimedijskih obrazovnih sadržaja. Izvještaj je predvidio njihovo kasnije testiranje sa srednjoškolcima u okviru WP6.
U dvije radionice sudjelovalo je ukupno 39 osoba iz Hrvatske i Njemačke, prema službenom projektnom izvještaju.
Vrijednost digitalnih alata nije u njihovoj novosti, nego u tome mogu li učenicima pomoći postavljati smislenija pitanja o prošlosti i kritički pristupati povijesnim dokazima.
Izvor: TARGET – službeni izvještaj o radnom paketu WP4: Expert Meetings and Workshops
https://www.tracingexclusion.eu/media/2xfbg2yo/event-description-sheet_cerv-rem-civ-netw_en_target_wp4_web.pdf
Projekt TARGET – Teaching about Race and Gender Exclusion Timelines (101196284) financira Europska unija u okviru programa CERV, uz sufinanciranje Grada Zagreba.